Intervju sa načelnikom opštine Zvornik Zoranom Stevanovićem

U intervjuu sa načelnikom opštine Zvornik možete pročitati o prvim rezultatima koji su postignuti na području opštine, o tome šta načelnik misli o održivom povratku i koliko je važno pitanje povratka na područje opštine Zvornik. Načelnik ističe '' Nismo ništa uradili ako povratnici vrate svoju imovinu, a i dalje svoju egzistenciju rješavaju i obezbjeđuju na područjima van naše opštine, a da ne kažem i van naše države Bosne i Hercegovine. Naš cilj kao lokalne uprave jeste da radimo na stvaranju što kvalitetnih uslova za povratnike''. Cijeli interview pročitajte u nastavku.

Razgovarao: Adis Jašarević

Od kada ste preuzeli dužnost prvog čovjeka opštine Zvornik, koliko ste zadovoljni dosad urađenim na području opštine Zvornik?

Generalno sam poluzadovoljan. Napravili smo neke pomake, međutim i sam sam očekivao više no meni lično kao čovjeku iz privrede koji je došao da pravi i gradi inertnost administracije i proceduralni postupci omeli su nas da napravimo mnogo više u odnosu na ovo što se sad gradi. Mi smo što se tiče samog grada Zvornika napravili velike pomake što se tiče javnih preduzeća u gradu. Obezbijedili smo dosta sredstava od strane Vlade RS i iz budžeta opštine. Pripremili smo nekoliko projekata i svi su nam odobreni. Očekujemo da ćemo gradu dati jedno novo svjetlo. Gdje smo uradili malo? Malo smo uradili na dovođenju novih investitora. Generalno, tu nisam zadovoljan. Pokušali smo da prodamo preduzeće ''Jadar'' koje je u stečaju, da dovedemo kvalitetnog investitora odnosno kupca imovine u stečajnom postupku. Međutim, svi koji su se nama činili ozbiljnim, nismo bili u stanju da od Vlade RS i preduzeća koje gazduje šumama obezbijedimo potvrdu da će potencijalni kupac odnosno preduzeće Jadar dobijati 50 000 m3 oble građe na nivou godine. Nismo dobili takvu saglasnost i na kraju iz tog razloga su svi kupci odustali.

Nismo napravili ništa značajno na zapošljavanju i održivom povratku povratnika na području naše opštine Zvornik. Smijem reći ovdje i možda najbolja što se tiče povratka u Bosni i Hercegovini. Jer nismo ništa uradili ako povratnici vrate svoju imovinu, a i dalje svoju egzistenciju rješavaju i obezbjeđuju na područjima van naše opštine, a da ne kažem i van naše države Bosne i Hercegovine. Ovdje u Zvorniku egzistiraju tri poljoprivredne zadruge, tri udruženja poljoprivrednih proizvođača i oni kakvu takvu socijalnu situaciju popravljaju kod povratničke populacije. Mi ovdje nemamo uslova da se intezivno bavimo poljoprivrednom proizvodnjom, naši su posjedi usitnjeni i treba se bazirati na domaćinstva i povratnička i domicjelna okrenuti ka povrtlarskoj i vočarskoj proizvodnji koja ne zahtjevaju površine pod usjevima od par stotina hektara, jer mi takvih uslova definitivno nemamo. Činimo napore da u sadejstvu sa jednom holandskom NVO obezbijedimo ovdje izgradnju 10 farmi muznih krava. Cilj nam je da sa našim partnerima obezbijedimo uslove da se ljudi počnu baviti i intenzivnijom proizvodnjom tamo gdje je to moguće. Ono što se sad dešava jeste socijalna priča, da se porodice prehrane, a želimo da pokušamo da porodice koje se već bave proizvodnjom otvore male porodične biznise.

Velika šansa opštine Zvornik jeste turizam. Šta se radi po tom planu?

U narednom periodu razvoj grada Zvornika i razvoj njegovih turističkih potencijala ide u dva smjera. Jedan smjer je izmještanje dešavanja u toku ljetnog perioda  na samu obalu Drine. Drugi smjer našeg djelovanja u pogledu oživljavanja turističkog potencijala našeg grada jeste renesansa zvorničke tvrđave. Mi smo ove godine obezbijedili za izgradnju pješačke staze do tvrđave kako bi smo napravili jedno lijepo osvjetljeno šetalište. Očekujemo da ćemo iduće godine obezbijediti sredstva za uređenje prostora na samoj tvrđavi. Imamo i treći segment a to je i razvoj sportova na vodi i potencijala koje ima naše naselje Divič na jezeru. Tu ćemo iduće godine tražiti potencijalne investitore kako bi živnula kompletna priča povratnika na Diviču.

Ono što je interesatno kod Vas jeste da Vi povratnike koji su se vratili više ne zovete povratnici nego građani. Interesatno je da ste zajedno sa načelnikom općine Tuzla napravili korak i potakli princip bolje saradnje kako bi se omogućio bolji život svim građanima.

U periodu prije ovih svih nesretnih dešavanja, Zvornik i Tuzla su bili jako upućeni gradovi jedan na drugi privredno, kulturno, sportski. Tuzla je učinila puno za stanovništvo zvorničke regije koje je doživjelo egzodus u ratnim dešavanjima, a koje je bilo kvalitetno prihvaćeno. Mi to ovdje moramo cijeniti i mislim da i cijenimo. Uspostava naše kvalitetnije saradnje mora ići u smjeru da ne želimo mi nikoga da na silu vraćamo u Zvornik, ali želimo pomoći da oni koji dođu u Zvornik tu i ostanu. To je najbolja reklama za one koji tek treba da dođu. Zato nećemo ih vući za rukav, ali kad vide kako se brinemo i kako pazimo one koji su se vratlili i sami će poželjeti da jedan dan dođu i vrate se tamo gdje su napravili prve korake. Naš cilj kao lokalne uprave jeste da i dalje radimo na stvaranju što kvalitetnih uslova. Naša je opština uložila ove godine oko 500 000 KM u infrastrukturu u povratničke mjesne zajednice. Na stalnom smo linku sa resornim ministarstvima RS, TK, F BiH i državnim ministarstvom kako bi što više novca dobili za Zvornik i kako bi obezbijedili što više i što boljih uslova za opstanak svih ljudi na ovim prostorima. Mislim da je proces povratka u Zvorniku završen, da sad treba to što ih volimo zvati svojim sugrađanima, moramo to pokazati na djelu kroz obezbjeđivanje što kvalitetnijih i boljih uslova za njihov život.