Bh. seoske žene u izuzetno teškom položaju, potrebna im veća podrška

Održana Panel diskusija u organizaciji Udruženja Vesta i Komisije za ravnopravnost polova TK

U namjeri da zajedničkim djelovanjem doprinese provođenju demokratskih reformi u BiH u segmentu rodne ravnopravnosti i jačanja uloge žene, posebice žene iz ruralnih područja, čija je uloga od vitalne važnosti za sveukupan razvoj sela, u petak je u organizaciji Komisije za jednakopravnost spolova TK i Udruženja Vesta, u Tuzli upriličena panel diskusija.

Inače, diskusija je organizovana u povodu obilježavanja 15. oktobra – Međunarodnog dana žene sa sela, a koji je ustanovljen na 4. Svjetskoj konferenciji žena Ujedinjenih Nacija u Pekingu 1995. godine. Bitno je kazati da se zalaganjem Komisije za jednakopravnost spolova TK i Udruženja Vesta iz Tuzle Međunarodni dan žena sa sela po prvi put obilježava u našoj zemlji.

˝Na jednoj od sjednica koja je upriličena prošle godine, naša Komisija je, razmatrajući Izvještaj ‘Razvojni procesi i uloga seoske žene na selu’ koji je predstavilo Udruženje Vesta, došla do nekoliko zaključaka, a jedan od njih je da prema relevantnim institucijama na kantonalnom i federalnom nivou uputi prijedlog za obilježavanje ovog značajnog datuma. Sve je urađeno u cilju jačanja uloge žene sa sela, tako da ove godine prvi put na ovaj način obilježavano ovaj praznik˝, kazala je predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova TK Azra Okić.

Žena diskriminirana gdje god da se pojavi

Ona ističe da se žene uopćeno susreću sa brojnim problemima, a jedan od njih je diskriminiranost gdje god da se pojave. ˝ Ja ne bih pravila veliku razliku između žene na selu i one u gradu, mi sve moramo raditi, održavati kuću i porodicu… Još moram kazati da zahvaljujući svemu što radimo mi pokušavamo da socio-ekonosmki ojačamo žene na selu i da im omogućimo pristup tržištu, informacijama…˝, dodala je Okić.

Poseban član UN CEDAW Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena odnosi se na unapređenje položaja žena na selu. BiH je kao potpisnica ove Konvencije u obavezi da radi na unapređenju socio-ekonomske situacije za žene na selu, njihovog pristupa resursima, tržištu i informacijama, te pristupa osnovnoj infrastrukturi i javnim uslugama.

Kako se moglo čuti tokom diskusije, u posljednjim godinama EU donosioci politika su posebno zainteresirani za pitanja koja se tiču doprinosa žena poljoprivredi i ruralnom razvoju i mehanizama za unapređenje njihovog položaja, a statusu žene na selu posvećena je Rezolucija EU iz 2008. godine. ˝Mi smo, na žalost, jedna od rijetkih država, ako izuzmemo entitet Republike Srpske, gdje se apsolutno ovom pitanju ne poklanja dovoljno pažnje, koja je na marginama svih mogućih agendi. Ovdje govorimo o kategoriji koja je apsolutno marginalizirana˝, istakla je program menadžerica tuzlanskog Udruženja Vesta Indira Prljača.

Pilot projekti u Gračanici i Tešnju

U okviru programa koje kao Udruženje relizira, Vesta ima priliku da pokrene i pilot projekte na području Federacije na nivou lokalne zajednice. Shodno pomenutom Udruženje je uz pomoć UN WOMEN pokrenulo dva pilot projekta, i to na području općina Gračanica i Tešanj. ˝Mi ovdje govorimo o svim mogućim vidovima podrške ženi sa sela, od pristupa resursima, zdravstvu, socijalnim uslugama, obrazovanju, do direktnog ekonosmkog osnaženja. U Gračanici i Tešnju smo naišli na jednu snažnu potrebu lokalne urpave. U suradnji s našim Udruženjem formirao se savjetodavni odbor koji se vrlo analitički primio čitavog ovog procesa˝, naglasila je Prljača, te dodala: ˝Mi smo uradili vrlo detaljnu analizu koja je obuhvatila sve sektore koje žena sa sela treba. Uz te analize uradili smo nekoliko fokus grupa u 15- ak MZ u ove dvije općine gdje smo dobili direktne stavove žena sa sela.˝

Približavanje kvaliteta urbanog života

Panel diskusiji sa početka naše priče prisustvovao je i savjetnik za pristup EU-fondovima načelnika Općine Tešanj Ismar Alagić. On kaže da ova općina već duži niz vremena poduzima brojne aktivnosti na terenu, s ciljem podizanja kako kapaciteta tako i osnaživanja položaja žene u ruralnim krajevima.

˝Mi spadamo u red industrijski razvijenih dijelova naše države gdje se poljoprivreda ne ubraja u neku stratešku privrednu granu, ali mi već duži niz godina značajna sredstva, od oko tri posto, iz općinskog budžeta izdvajamo za poticaje. Kad je riječ o položaju seoske žene, mi želimo da kroz kompeltne aktivnosti podignemo kvalitet života u ruralnim područjima i da im na određen način približimo kvalitet urbanog života˝, nastavlja Alagić.

Značaj obilježavanja 15. oktobra –Međunarodnog dana žena sa sela prepoznalo je i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK, a koje se potpisalo kao pokrovitelj pomenute panel diskusije. ˝Žena je stub svake kuće i njoj je izuzetno teško u današnjem vremenu. Bez angažmana jednog kompletnog domaćinstva vrlo je teško očekivati neki uspjeh. Naše ministarstvo već daje jednu vrstu podrške projektima ovakve vrste. Također već sufinansiramo, ali i finansiramo određene aktivnost koje realiziraju udruženja koja se bave proizvodnjom organske hrane i sličnih djelatnosti˝, kazao je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK Edin Ajanović.

Obilježavanjem 15. oktobra Međunarodnog dana žene sa sela, Organizacioni odbor apeluje na sve vladine institucije ali i druge aktere razvoja da provode odredbe Zakona o ravnopravnopravnosti spolova BiH, pristupe eliminaciji ograničenja koja žene iz ruralnih područja dovode u neravnopravan položaj i da svoje intervencije značajnije usmjere prema ruralnim zajednicama i osiguravanju sistemske socio-ekonomske podrške ženi sa sela.