Izvještaj sa Okruglog stola: Kako podstaknuti razvoj ženskog poduzetništva?

U organizaciji Udruženja Vesta iz Tuzle, a uz podršku Friedrich Ebert Stiftung, 25.septembra je u Kući plamen mira u Tuzli održan Okrugli sto o temi: ˝Kako podstaknuti razvoj ženskog poduzetništva˝. Učesnici su razgovarali o trenutnom stanju i problemima koji ograničavaju razvoj ženskog poduzetništva u BiH, kao i preporukama za rad i saradnju nadležnih subjekata u cilju njihovog otklanjanja.

˝Ako pomenemo podatak da od četiri radno sposobne žene u BiH imamo jedva jednu zaposlenu, a imajući u vidu jedan ogroman resurs ženske populacije u našoj zemlji, smatramo da se ovoj problematici treba posvetiti adekvatna pažnja i da se trebaju kreirati nove politike i programi za podsticaj ženskog poduzetništva˝, rekla je direktorica Udruženja Vesta iz Tuzle Amra Selesković. Prema podacima Zavoda za statistiku BiH od ukupnog broja žena u BiH 50,6 posto je nezaposleno. Broj nezaposlenih se rapidno povećava, a tome svjedoči podatak da je u julu u odnosu na juni 2009.godine 2.300 osoba ženskog spola ostalo bez posla.

Prema riječima ekonomistice Edine Kurtić iz Kantonalne privredne komore Tuzla ono što nas mora zabrinuti je velika nezaposlenost žena u BiH. ˝Jedan od načina za rješavanje ovog problema je samozapošljavanje žena. Evidentan je problem nedostatka samopouzdanja kod žena. Zbog toga je neophodno raditi na njihovom osnaživanju s obzirom da su one jedan od važnih faktora pomoći svojoj porodici. Ekonomisti tvrde da su poduzetnice u poslovnom svijetu privredna sila, te da će upravo one u svijetu otvarati nova radna mjesta˝, rekla je ekonomistica Kurtić.

Prema riječima poduzetnice Mirjane Pejić mnoge žene u BiH se boje baviti biznisom i dokazati svoju sposobnost. Često se događa i da okolina ne pokaže dovoljno razumijevanja za poduzetne ambicije žena, što je razlog za mnoge da odustanu od svoje ideje prije nego što su je počele ostvarivati.˝Već jednanaest godina uspješno vodim biznis i moram vam reći da je u BiH vrlo teško biti poslovna žena i razvijati vlastiti biznis.

Živimo u društvu u kojem još uvijek vladaju stereotipi prema kojima se žena gleda kao predmet, vlasništvo svog muškarca, kao majka i domaćica. S druge strane moram reći da se i žene pomalo boje samostalnosti i rizika˝, rekla je Pejić i dodala˝ Upornost je najbitnija u svakom poslu. Treba naučiti živjeti s kreditom, jer u ovom poslu skoro pa nemoguće je pokrenuti biznis bez kredita. Poručila bih budućim poduzetnicima da vjeruju u sebe, da se ne boje kredita i da se ne boje konkurencije˝.

Žensko poduzetništvo je sintagma koja se sve češće koristi u bosanskohercegovačkoj privrednoj teoriji, ali ipak je malo prisutna u svakodnevnici života. Stoga su učesnice diskusije naglasili potrebu da žene trebaju da u budućnosti uzmu što više učešća u politici i ekonomiji, te su jasno podcrtali da će BiH biti jača, ukoliko se ojača uloga žene.

Na Okruglom stolu doneseni su i prijedlozi preporuka:
• Da Privredna i Obrtnička komora bude otvorenija prema konceptu ženskog poduzetništva i kreiraju programe za podsticanje angažmana žena za poduzetništvo ;
• Osnivački kapitali trebaju biti dostupni pod povoljnim uslovima - uloga razvojnih agencija (u slučajevima kada poduzetnice nemaju osnivački kapital ali imaju dobre ideje) ;
• Raditi na unaprjeđenju obrazovanja - suzbiti trend pada obrazovanja djevojčica (posebno u ruralnim sredinama) ;
• Poboljšati informisanost i educiranost žena za poduzetništvo (od registracije biznisa, preko upravljanja do završetka poslovanja -odjavljivanje firme i uposelnika) ;
• Uticati na skraćenje roka za registraciju firme tokom kojeg poduzetnice finansiraju poslovanje a nemaju prihoda niti mogu ugovarati poslove;
• Reagovati i suzbijati starosnu diskriminaciju žena (primjeri diskriminacije žena iznad 40 godina) kroz osmišljavnaje i promoviranje razvojnih projekata za ovu populaciju ;
• Obezbijediti programe edukacije poduzetnica za transfer znanja i vještina - obuke iz mentorstva i edukacija trenera, jer žene ulažu u izgradnju kapaciteta svojih uposlenika i takva investicija će dovesti do širenja znanja i vještina;
• Ojačati vidljivost Udruženje samostalnih privrednika i Info Biznis Centra u Tuzli i promovirati takvu praksu u drugim općinama TK u saradnji sa lokalnim medijima ;
• Podstaknuti općine da po uzoru općine Tuzla, kroz nevladine organizacije, podržavaju žene u poduzetništvu;
• Osigurati mehanizam za razmjenu informacija i udruživanja resursa lokalne uprave, fondacija, nevladinih organizacija i komora (privredne i obrtničke) kako bi svi zajedno sinergijski djelovali na jačanju žena u poduzetništvu ;
• Promovirati kod donatora i razvojnih agencija potrebu za ulaganjem u automatizaciju obrade zemljišta (imajući u vidu da je 60% ruralnog stanovništva u BH) i adekvatna kreditna sredstva koja bi omogućila zapošljavanje drugih osoba ;
• Osigurati plasman informacija o registriranju samostalnog poljoprivrednog poslovanja i prednosti koji pruža ;