Iznimno mala zastupljenost žena u politici

Prosjek zastupljenosti žena u politici u regionu iznosi 16,4 posto, što je daleko ispod minimuma od 30 posto na koji su se zemlje članice UN-a obavezale Pekinškom deklaracijom, zaključak je regionalnog Izvještaja UNDP-a pod nazivom "Jačanje učešća žena u politici". Ovaj izvještaj koji se bavi pitanjima učešća žena na mjestima odlučivanja pripremio je UNDP-ov Regionalni centar iz Bratislave u saradnji s uredima ove organizacije u BiH, Gruziji, Kirgistanu, Poljskoj, Turskoj i Ukrajini.

Izvještaj je utvrdio nedovoljnu zastupljenost žena u javnom i političkom životu ovih šest zemalja regiona, kao i da je ova zastupljenost znatno niža u odnosu na evidentiranu u predtranzicijskom periodu. ''Proces tranzicije u ovim zemljama teče bez značajnijeg učešća žena'', ustvrdio je na pres-konferenciji u Sarajevu na kojem su prezentirani rezultati Izvještaja pomoćnik rezidentnog predstavnika UNDP-a Armin Sirćo.

On pojašnjava da su na ovu iznimno malu zastupljenost žena uticala ratna razaranja, promjene izbornog sistema, ekonomska kriza, te kontinuirano nasilje nad ženama kao jedan od ključnih faktora. Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdagić naglasila je da su rezultati ovog izvještaja značajni za našu zemlje kojoj je ovo izborna godina. Ona ocjenjuje da u političkim partijama u BiH nema kritične mase žena od 30 posto te su pojedine žene u politici često marionete u rukama političkih lidera. Podaci govore da u Predstavničkom domu državnog parlamenta zastupljenost žena iznosi 16,6, a u Domu naroda 13,33 posto.

''I pored uvođenja kvota u Izborni zakon, zastupljenost žena u tijelima vlasti nije na zadovoljavajućem nivou. Iako žene čine bar 50 posto stanovništva i 50 posto biračkog tijala, izborni rezultati su među najlošijim među državama članicama VE'', ustvrdila je Filipović-Hadžiabdagić. Ona je pozvala bh. vlasti na dosljednu primjenu Zakona o ravnopravnosti spolova, te podsjetila i na preporuke međunarodnih institucija koje govore o potrebi harmonizacije Izbornog zakona s legislativnom o ravnopravnosti spolova. Prezentirani izvještaj donio je konkretne prijedloge i mjere koje parlamentarci, državni službenici, sudstvo, nevladine organizacije i mediji trebaju poduzeti da bi ženi omogućili da aktivno participira u politici, odnosno odlučivanju. Izvještaj je urađen u saradnji s ekspetima iz oblasti ravnopravnosti spolova te relevantnim vladinim i nevladinim organizacijama iz regiona.