Debata s Inzkom u Derventi

Specijalni predstavnik EU u BiH Valentin Inzko i slovački ambasador u BiH Miroslav Mojžita u Derventi učestvovali na debati, koju je organizovalo Udruženje Vesta iz Tuzle pod pokroviteljstvom Ureda specijalnog predstavnika Europske unije, a koja je okupila više od 120 visokopozicioniranih funkcionera i uglednih građana Dervente, Bosanskog Broda, Bosanskog Šamca, Modriče, Prijedora i Domaljevca. Debata, čiji je cilj osnažiti diskusiju o integraciji Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, tretirala je ključne teme kao što su borba protiv korupcije, mladi i obrazovanje, razvoj poduzetništva, te zapošljavanje, socijalna pitanja i privreda.

Na samom početku debate Inzko je izrazio čvrsto opredjeljenje da pomogne Bosni i Hercegovini u realizaciji vizije integracije u EU. Ukratko – da možete planirati svoj život. Postoje brojni razlozi zbog čega biste željeli biti u EU, a tu su izazovi koji se ne smiju zanemariti, a političari su ti koji diktiraju brzinu tog procesa“, rekao je Inzko naglašavajući da je zadatak građana da od političara traži odgovornost za brzinu procesa približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

Na debati je prisutnim građanima pojašnjeno da proces integracije nije ni brz i lak. „Mojoj zemlji, Austriji, za ulazak u EU trebalo je šest godina gdje smo mi samo pravnog teksta imali 80.000 stranica, dok je nažalost za Bosnu i Hercegovinu ta količina veća i iznosi 100.000, ali i to je moguće“, rekao je Specijalni predstavnik EU u BiH ističući opredjeljenje EU da podrži perspektivu BiH. Olakšavajuća okolnost je što je BiH od Hrvatske na poklon dobila taj pravni tekst. Na pitanje da li prevođenje na druga dva jezika usporiti BiH na putu ka EU, Inzko je odgovorio: „Mislim da vas to neće zaustaviti. Prema vašem zakonu potrebno je da se prevede i na bosanski i srpski jezik. To jeste veliki posao, ali nije nemoguće. To su uradile i manje zemlje“, pojasnio je Specijalni predstavnik EU u BiH.

''Mi želimo da BiH postane dio našeg sistema, dio EU, a ne da bude dio problema kojeg smo naslijedili nakon teških godina koje su za nama. Na putu prema EU ima i poteškoća. „Mi smo morali da likvidiramo naš najveći ponos, našu atomsku elektranu koja je bila 50 km od austrijske granice. To je bio uslov da napredujemo dalje, ali mi smo naučili lekciju da u toj zajednici postoji kultura uvažavanja pozicije partnera i morate da imate empatiju. Mi smo žrtvovali velike pare, ali imamo kompenzaciju, sada smo sigurniji nego ranije i nemamo apsolutno nikakve probleme sa Austrijom. Naprotiv mi smo najbolje komšije“, iznio je na primjeru svoje države neke od prepreka na putu ka EU ambasador Slovačke u BiH Miroslav Mojžita.

Prema riječima ambasadora Mojžite, po ulasku u EU ekonomija Slovačke se poboljšala. „Iako Slovačka ima obećavajući razvoj ekonomije, nezaposlenost je u mojoj zemlji najveća u EU, jer smo mi likvidirali zaposlenost u javnoj administraciji i tamo radi onoliko ljudi baš koliko treba. To ne znači da ekonomija nije zdrava. Mi smo po ulasku u EU prepolovili nezaposlenost“, rekao je Mojžita. Prema njegovim riječima kandidatski status određenoj zemlji otvara mogućosti pristupa fondovima za lokalni razvoj, razvoj privrede i poljoprivrede, te strane investicije. Od 2007. do 2013. godine Slovačka dobija 13 miliona eura što je iznos ravan jednom godišnjem budžetu. „Da bismo privukli strane investicije mi smo napravili vrlo progresivnu poresku politiku. Bez razlike, uveli smo porez od 19 posto, jedini izuzeci su na lijekove i knjige koji se oporezuju sa 10 posto. To totalno privlači sve investicije jer daje jasnu sliku. Naš strateški plan je podrazumijevao davanje svih povlastica investitorima sve do ulaska u EU. Te povlastice za investitore su nama pomogle“, rekao je ambasador Slovačke u BiH Miroslav Mojžita.

Zapošljavanje i socijalna pitanja su početkom 90-tih godina postali prioritet institucija EU, a u periodu od 2007. do 2013. godine Unija će u kreiranje novih radnih mjesta uložiti 86 miliona eura. EU kroz zajedničku politiku nastoji unaprijediti životni standard poljoprivrednika i obezbijediti kvalitetnu hranu po pristupačnim cijenama za potrošače, rečeno je pored ostalog.

Građani su ovom prilikom istakli strah koji vlada među mladim ljudima, a tiče se zapošljavanja. Rečeno je da je omladina apatična, nema namjeru da se uključi u političke rasprave u ovom predizbornom periodu, te da ne vidi perspektivu na ovim prostorima, što je zabrinjavajuće. Postavljeno je pitanje kada će se zakoni doneseni u BiH, početi i implementirati. U Derventi se diskutovalo i o mogućnostima korištenja fondova, ruralnom razvoju, kao i o mladima i obrazovanju.