Žene mogu promijeniti političku situaciju u BiH!

Udruženje Vesta iz Tuzle u sklopu projekta “Osnaživanje uloge žena - 101 razlog zašto glasati za ženu”, danas je u Tuzli organozovalo javnu debatu s ciljem poticanje građana i građanki da izađu na izbore, i ispune svoju građansku dužnost, te davanja podrške svim bosanskohercegovačkim ženama za učešće u političkom i javnom životu.

 ˝Cilj je povećati učešće žena na predstojećim izborima. Bitno je to da mi ne promovišemo niti jednu političku stranku, samo želimo da animiramo žene da izađu na izbore i da glasaju za žene˝, istakla je lokalna koordinatorica iz Udruženja Vesta Nela Hukić.

Iako je politički matrijarhat u svjetskim razmjerama u usponu, u BiH žena na visokom položaju je još uvijek rijedak slučaj. Na javnoj debati iskazana je zabrinutost zbog permanentne isključenosti žena iz procesa političkog odlučivanja i učešća u strukturama vlasti na svim nivoima. Naime, poznato je da po Ustavu BiH i muškarci i žene imaju ista prava za učešće u političkom i javnom životu. U stvarnosti, od 2002. godine procenat u vladajućim tijelima opada. Na predizbornim listama ženski predstavnici se nalaze u tragovima. Medijski natpisi i prilozi o ženama su skoro ne postojeći. Za bh. ženu se kaže uglavnom da je dobra majka, domaćica, supruga. Žene čine 52 posto glasačkog tijela u BiH, a poražavajuća je činjenica da je samo od 12 do 14 posto žena, po raznim statistikama, prisutno u parlamentima.

˝Iskrena da budem dosta žena ja ne bih nikada podržala, a uporno se zalažem da bude što više žena u svim strukturama. Ja i dok sam obavljala neke funkcije zalagala sam se i uvijek forsirala za više žena, znajući da su na radnim mestima žene najveći neprijatelj žena. Ja se dobro sećam kad su me velike te muškarčine provlačile kroz blato i pljuvali, i to ne samo mene već i druge žene. Zanimljivo je da nas ni jedno udruženje žena nikada nije podržalo i diglo glas, pa reklo kakav je to način oduzimati nekom elementarna ljudska prava i ponižavati ga, samo zato jer ima svoj stav i mišljenje˝, kazala je ekonomska ekspertica Svetlana Cenić.

˝Mislim da ženama treba dati šansu prije svega zbog direktnih pitanja koja se tiču žena, porodice, djece, jer mi same najbolje razumijemo svoje probleme, pa ih tako možemo i najbolje rješavati. Činjenica je da se nešto mora mijenjati i da je neophodno da dođu ljudi iz prakse koji nisu izlizali parlamentarne klupe. Mislim da je to jedino rješenje, ja sam nepopravljivi optimista˝, rekla je direktorica Centra za poslovnu edukaciju i kandidatkinja SDP-a za Predstavnički dom parlamenta FBiH Mirjana Marinković-Lepić.

Evidentno je da problem diskriminacije žena u BiH, nije samo puko ˝zvocanje˝ predstavnika nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini, nego problem s kojim će se država, ako se uistinu želi približiti Europskoj uniji morati ozbiljnije pozabaviti.