Preporuke civilnog društva za brži put BiH prema EU u sektoru Rad i zapošljavanje

Visok stepen nezaposlenosti i nefunkcionalno tržište rada su najveći društveni problemi sa kojima se Bosna i Hercegovina (BiH) danas suočava. Iako zapošljavanje, zajedničko tržište rada i mobilnost radne snage predstavljaju jedan od osnovnih postulata Europske Unije (EU), u BiH nije uspostavljeno niti ekonomsko socijalno vijeće/savjet na državnom nivou, što je protiv međunarodnih konvencija koje je BiH potpisala. Politika rada i zapošljavanja u BiH spada u entitetske ovlasti, gdje se propisi, kao i politike doprinosa značajno razlikuju između entiteta, te kantona.

Entitetski zavodi za zapošljavanje podliježu političkim odlukama za rješavanje određenih socijalnih pitanja. Naprimjer, zavodima su nametnute obaveze poput administracije zdravstvenog osiguranja za nezaposlene osobe. Ovakva administrativna opterećenja onemogućavaju zavodima da razdvoje aktivne tražioce zaposlenja od lica koja su registrovana kao nezaposlena tek radi ostvarivanja socijalnih beneficija. Pored takve nedjelotvornosti oba entitetska zavoda, FBiH se dodatno suočava sa ogromnim troškovima administracije koje iziskuje glomazni administrativni aparat i upravne strukture kroz deset kantonalnih/županijskih zavoda za zapošljavanje, sa pratećom upravom,i odborima. Razlike u poduzetim mjerama i raspoloživim sredstvima između zavoda, stvaraju dodatne poremećaje na tržištu rada u FBiH. Sve navedeno u velikoj mjeri otežava zavodima da provode svoju osnovnu funkciju, odnosno savjetovanje aktivnih tražilaca zaposlenja i poslodavaca, te pomoć u traženju zaposlenja.

U okviru nastavka Inicijative Građani za Europu, postojeće preporuke inicijative su dodatno istražene, te su analizirani pomaci koji su napravljeni u oblasti rad i zapošljavanje u kontekstu napredovanja ka Evropskoj uniji. Na osnovu analize stručnjaka, te prijedloga i mišljenja širokog broja konsultovanih predstavnika organizacija civilnog društva, prepoznati su dodatni problemi, te sljedeće preporuke prema donosiocima odluka u ovom sektoru:

1. Razviti institucionalne strukture za rad i zapošljavanje na državnom nivou

2. Harmonizirati zakonske odredbe u oblasti rada i zapošljavanja između entiteta

3. Harmonizirati stope doprinosa između entiteta

4. Ukinuti administracije zdravstvenog osiguranja preko službi za zapošljavanje

5. Reformisati politike zapošljavanja kroz razdvajanje aktivnih i pasivnih tražilaca zaposlenja

6. Racionalizirati i konsolidovati službe zapošljavanja u Federaciji BiH.

Osnovna korist provođenja preporučenih mjera za građane BiH jeste bolja uređenost i usklađenost javnih politika u oblasti rada i zapošljavanja unutar zemlje, kreiranje jedinstvenog tržišta rada, i olakšavanje koordinacije u oblasti rada i zapošljavanja sa zemljama EU. Ove mjere će direktno i indirektno uticati i na povećanje zaposlenosti i na smanjenje nezaposlenosti, te na kreiranje novih radnih mjesta. Provođenjem predloženih mjera koje takođe proizilaze iz obaveza prema EU, građani će imati bolje šanse da nađu zaposlenje, u skladu sa svojim znanjem, obrazovanjem i potrebama, te će lakše moći zaštiti svoja radna prava.

Provođenje gore navedenih mjera će takođe omogućiti efikasniji i efektivniji rad javnih službi, te transparentnije upravljanje javnim sredstvima i poticajima za zapošljavanje. Identifikovanjem aktivnih tražilaca zaposlenja, zavodima za zapošljavanje će se omogućiti da pruže bolju uslugu prema stvarnim tražiocima posla i poslodavcima, a čime će se doprinijeti i suzbijanju neformalne ekonomske aktivnosti.